In Memoriam: Ennio Morricone

Prije točno godinu dana, napustio nas je talijanski kompozitor čija je glazba obilježila neke od najpoznatijih filmova svih vremena.

U Rimu 1928. godine, rodio se Ennio Morricone. Diskretan i skroman, rijetko je napuštao svoj dom pokraj Kapitola. Otac Mario bio je trubač i truba je bila prvi instrument koji je Ennio svirao. Pohađao je konzervatorij Santa Cecilia Conservatory gdje je studirao u klasi poznatog talijanskog skladatelja Goffreda Petrassija.

Iako nas je napustio prošle godine u 91.godini, skladatelj je iza sebe ostavio veliko glazbeno naslijeđe koje ćemo pamtiti, ali i koje je će još dugo utjecati na glazbu modernih filmova. Oblikovao je krajobraz suvremene filmske glazbe i stvorio pregršt emocija koje stoje iza stotinu filmskih lica. Maestro Morricone imao je jedinstveni talent koji je pokazao kroz rad kako na komedijama tako i na trilerima i povijesnim dramama.

Ponajviše je poznat po glazbi za špageti vesterne među kojima su i legendarni ‘Dobar, loš, zao’ i ‘Za šaku dolara’. Popis etabliranih redatelja za čije filmove je komponirao je poduži, spomenimo Bernardo Bertoluccija, Pier Paolo Pasolinija, Terrence Malicka, Roland Jofféa, Brian De Palmu, Barry Levinsona, Mike Nicholsa, John Carpentera i Quentin Tarantina.  Oduševio je i svojom suradnjom s redateljem Sergiom Leonom, a skladao je glazbu za otprilike 500 filmova.

Oskara za životno djelo dobio je 2007. godine, no već sljedećg je dobio za glazbu u filmu Quentina Tarantina “The Hateful Eight” iz 2016. Tada je postao najstarija osoba koja je dobila tu nagradu u natjecateljskom dijelu. Prethodno je bio nominiran više puta, 1978. za glazbu u filmu ‘Days of Heaven’, 1986. za film ‘The Mission’, iduće godine za ‘The Untouchables’, film ‘Bugsy’ 1991. te ‘Melania’ 2000.

Morricone se često fokusirao na samo jedan instrument, poput trube u “Dobar, loš, zao”, usne harmonike Charlesa Bronsona u ‘Bilo jednom na zapadu’ ili oboe koja odzvanja u pozadini ‘Misije’. Maestro je volio i zvuk električne gitare, harfe i često svoju glazbu obogaćivao i crkvenim zvonima, zvižducima, zavijanjem kojota i pjevom ptica, kucanjem satova i pucnjavom.

‘Sve vrste zvukova mogu se koristiti kako bi se prikazale emocije. Glazba je sastavljena od zvukova stvarnosti’, jednom je rekao.

‘S Morriconeom odlazi dio svjetske kinematografije. Njegova poniznost i stvaralačka veličina su i male i velike filmove na kojima je radio učinile savršenima i nezaboravnima’, rekao je talijanski producent Aurelio De Laurentiis.